100 žena na vrh Mosora
„100 žena na vrh Mosora“ je tradicionalni planinarski uspon na Vickov stup na Mosoru. Započeo je 1974. godine i s manjim prekidima se nastavio do današnjih dana. Organiziran je po uzoru na slovensku manifestaciju „100 žensk na Triglav“ u povodu Međunarodnog dana žena koji se obilježava 8. ožujka. Osvrćući se u tadašnjem glasilu Hrvatskog planinarskog saveza „Naše planine“ na prvih deset godina uspona žena na vrh Mosora, Bojan Tollazzi je zapisao kako je prvi uspon 1974. bio skroman po broju sudionica i organizaciji, ali za organizatore ohrabrujući. Te nedjelje, 10. ožujka 1974., sudjelovalo je 116 žena, ali se na vrh Mosora popelo samo njih 38, zajedno s njima i Vicko Krstulović po kojem „Vickov stup“ na vrhu Mosora i nosi ime.
„Već tada se priželjkivalo da podvig bude trajniji, pa su sve sudionice, zajedno s Vickom, snimljene uz stup, a sačinjen je i njihov popis. Nakon povratka u planinarski dom bila su im podijeljena skromna spomen-priznanja: na papiru nacrtana kitica cvijeća s posvetom u povodu uspona, te ime i prezime planinarke. Valja naglasiti i to, da je uspon bio po lijepom i sunčanom vremenu i da se pjevalo čitav dan. Tako je počelo“, piše Bojan Tollazzi u spomenutom tekstu iz 1983. godine.
Na prvih deset uspona sudjelovalo je 10.992 žene iz 93 mjesta bivše države, a na vrh se popelo ukupno njih 7080. Na prvom usponu nijedna žena nije bila mlađa od 21 godine, a već na četvrtom su mlade generacije bile najbrojnije. Sudionice uspona u početku su dobivale pismeno priznanje, a kasnije su uspone evidentirale u knjižice i za više uspona bivale nagrađene brončanom, srebrnom i zlatnom značkom. Već 1977. imali su i amblem uspona i davali ga svakoj sudionici kod prijave.
Prve zlatne značke dodijeljene su 1983. godine, za deset uspona zaslužile su ih Marija Boljat, Anka Popović, Dragica Bartulović, Marija Prančević i Metka Tollazzi, članica PD-a „Mosor“. Tada su još podijeljene i 62 srebrne i 441 brončana značka. Srebrnu značku primila je i 80-godišnja Matija Mikelić iz Solina koja se te 1983. peti put popela na vrh Mosora. Do 1991. godine i Domovinskog rata održano je 18 uspona. Do Vickova stupa popelo se 10.633 žene, a do planinarskog doma „Umberto Girometta“ oko 15.800 sudionica ove manifestacije.
Usponi žena organizirani su nedjeljom koja je najbliža 8. ožujku, pa je tako 16 uspona izvedeno po nepovoljnim vremenskim prilikama u kombinaciji sa kišom, vjetrom i snijegom, a samo dva su bila po sunčanom vremenu. Tradicija se nastavila od 1998. godine, ali u svibnju pod imenom „Uspon žena na Mosor“. Između 1998. i 2003. održano je pet uspona, sa slabijim odazivom nego što je bilo u ožujku. Prigodom 40. obljetnice prvog uspona, tradicija je ponovno oživljena 2014. godine i uspon „100 žena na vrh Mosora“ opet se organizira u ožujku, u povodu Međunarodnog dana žena.
Predavanja “Sridom u Mosora”
Prostorije planinarskog društva „Mosor“ od samih početaka bile su mjesto edukacije i upoznavanja planinara, ali i širih slojeva građanstva, s planinama i prirodnim fenomenima Dalmacije i Dinarskih planina. Već je profesor Umberto Girometta živim i zanimljivim predavanjima koja je održavao, člancima u tisku, opisima izleta na planine okolice Splita poticao ljubav prema planinama i planinarstvu. U prosincu 1925. godine, neposredno nakon osnivanja društva, prvom organiziranom izletu na greben Kozjaka prethodilo je njegovo predavanje o opremi planinara i Kozjaku. Prvom višednevnom organiziranom izletu na Mosor također je prethodilo njegovo predavanje o geologiji, morfologiji, te flori i fauni Mosora.
U razdoblju prije Drugog svjetskog rata gotovo nije bilo sastanka izletne sekcije na kojem on ne bi održao poneko predavanje planinarskog ili znanstvenog karaktera. Prijeratna prosvjetno-kulturna sekcija osim u prostorijama Društva svoja je predavanja održavala i u planini, prigodom izleta. Osim prof. Umberta Giromette, koji je u tim predavanjima prednjačio, predavanja su držale poznate osobe raznih znanstvenih struka.
Aktivnom djelovanju prosvjetno-kulturne sekcije možemo pribrojiti veliki broj stručnih i popularnih članaka koji su izlazili u splitskom i zagrebačkom tisku, što je koristilo promociji planinarstva u Dalmaciji i društvenoj afirmaciji HPD-a „Mosor“. U godinama nakon rata nastavili su se običaji druženja članova i ispred društvenih prostorija u Marmontovoj ulici, kao i održavanje predavanja. Predavanja su često bila popraćena projekcijom u to doba popularnih dijapozitiva snimljenih na alpinističkim i speleološkim ekspedicijama, usponima žena na Mosor ili raznim društvenim izletima.
Prelazak u veći i adekvatniji prostor u Sinovčićevoj ulici 2003. godine, te korištenje prednosti tehnike 21. stoljeća omogućili su da se prezentiranja i predavanja podignu na višu razinu. Pored redovitih predavanja za polaznike raznih planinarskih škola, u društvu se kontinuirano održavaju i popularna predavanja, otvorena za širu javnost. Osim članova „Mosora“ predavači su vrlo često naši prijatelji iz drugih društava, kao i znanstvenici i stručnjaci iz područja meteorologije, geologije, ekologije, botanike, zoologije, medicine, arheologije, etnologije…
Tako smo posljednjih godina, osim foto i videoreportaža s planinarskih pohoda dijem svijeta imali prilike slušati i učiti o, primjerice, permakulturi i zdravoj poljoprivredi, o kozmetici od planinskog bilja, o zmijama i gušterima Dinarskog gorja, o staroslavenskim božanstvima i tragovima njihova kulta na našim planinama, o ledenom čovjeku pronađenom u Alpama, kao i mnoga druga zanimljiva predavanja.
Kako je običaj da se predavanja tijekom proljetne i jesenske sezone održavaju u prostorijama Društva srijedom navečer, kad se u Sinovčićevoj okuplja najveći broj članova društva, ta događanja se oglašavaju na web-stranici HPD-a „Mosor“ i društvenim mrežama pod imenom „Sridom u Mosora“. U posljednje dvije godine u njihovoj organizaciji te dovođenju gostiju i predavača posebno se istaknula naša dugogodišnja članica Marija Prančić.
Međunarodni natječaj za planinarsku fotografiju
U povodu proslave 75. obljetnice osnutka HPD-a „Mosor“ rodila se ideja o organizaciji izložbe planinarske fotografije. Ta je zamisao ubrzo prerasla u dugogodišnji projekt – Međunarodni natječaj za najbolju planinarsku fotografiju, koji od 2000. bez prekida organizira Fotosekcija HPD-a „Mosor“. Pokretačice natječaja bile su Dragana Oreb Knezović i Sonja Nikolin Weindinger, koje su svojim predanim radom, entuzijazmom i vizijom oblikovale ovu sada već tradicionalnu izložbu.
Na natječaj se svake godine prijavljuju autori i planinari iz Hrvatske i inozemstva, a više od tisuću pristiglih fotografija svjedoči o njegovoj popularnosti. Kroz godine su u žiriju za izbor najboljih fotografija sudjelovali najeminentniji splitski fotografi, čime je osigurana visoka razina kvalitete izbora. Izložbe odabranih fotografija godinama su se održavale u Galeriji Fotokluba Split te su, zahvaljujući svojoj izvrsnosti, postale jedne od najposjećenijih izložbi toga prostora. Zahvaljujući dugogodišnjoj suradnji HPD-a „Mosor“ i Fotokluba Split, izložba je iz godine u godinu rasla, čuvajući visoke standarde kvalitete.
Natječaj se, bez prekida, održava već 25 godina i predstavlja trajno svjedočanstvo zajedništva planinara, fotografa i svih zaljubljenika u prirodu. Izložba nije samo umjetnički prikaz planinarskih doživljaja, nego i prilika da se ljepota planina i radost planinarenja podijeli s cijelom zajednicom. Fotografije koje dočaravaju čaroliju planina, harmoniju čovjeka i prirode te raznolikost biljnog i životinjskog svijeta u promatraču bude poštovanje prema prirodi, ali i svijest o velikoj važnosti očuvanja prirode.
U posljednjih nekoliko godina organizaciju natječaja preuzela je sadašnja pročelnica Fotosekcije HPD-a „Mosor“ Žana Hrkać, koja je s velikim elanom nastavila put zacrtan od svojih prethodnica te unijela novu energiju i kvalitetu u ovaj vrijedan projekt.
Mosor Film Festival
Hrvatsko planinarsko društvo „Mosor“ iz Splita 2014. godine pokrenulo je Mosor Film Festival (MosFF) – jedinstveni kulturni događaj posvećen planinarskom filmu, u povodu obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša i Dana zaštite planinske prirode u Republici Hrvatskoj. Festival je osmislio i realizirao Denis Vranješ, koji je organizirao prvih sedam festivala, postavljajući temelje tradicije spajanja planinske prirode i filmske umjetnosti.
Prva večer festivala održana je 7. lipnja 2014. na livadi Ljuvač, tik uz planinarski dom „Umberto Girometta“, na gotovo 1000 metara nadmorske visine. Okružena šumom dalmatinskog crnog bora, mirisnim biljem i potočićem Ljuvač, livada je od samog početka postala zaštitni znak festivala. Pod zvjezdanim nebom Mosora prikazivali su se filmovi koji promoviraju planinsku prirodu i kulturu, planinarenje, alpinizam, speleologiju, penjanje i ekstremne sportove, autora iz Hrvatske i inozemstva.
Tijekom godina, Mosor Film Festival prerastao je u mnogo više od filmske večeri. Uz projekcije filmova, festival je postao prostor edukacije, kreativnosti i susreta: organizirane su promocije planinarskih knjiga, radionice za djecu i odrasle, glazbeni nastupi, izložbe fotografija, planinarske igre, gostovanja međunarodnih umjetničkih skupina te akcije pošumljavanja. Njegujući ljubav prema planini, ekologiji i zajedništvu, festival spaja umjetnost i prirodu u jedinstvenu cjelinu.
Do 2018. održano je pet festivala revijalnog karaktera, a od 2020. festival postaje natjecateljski. Nakon dvogodišnjeg prekida, od 2024. godine festivalsku organizaciju preuzima Sonja Nikolin Weindinger, pod čijim vodstvom se organiziraju dva festivala, nastavljajući tradiciju koja Mosor Film Festival čini jedinstvenim – prostorom u kojem se planina, film, kreativnost, ekologija i zajedništvo skladno nadopunjuju.